Riječ o umjetnosti riječi

Pisali smo i omiljenim likovima i književnicima....

"Ne brini se, znaj, nekome si čarobna." - Rupi Kaur

O moćnim epovima progovorili smo u padletu...

O pjesnicima pjesme...

Matošu....

Osvrt Hane Karalić na distopijske romane

Živimo li distopiju?

Velika šestorka

(Divni novi svijet, 1984., Životinjska farma, Farenheit 451, Gospodar muha, Sluškinjina priča)

Divni novi svijet, objavljen 1932. godine, znanstveno - fantastični je roman engleskoga književnika Aldousa Huxleyja o stvaranju umjetne sreće i savršenstva u londonskom društvu 26-og stoljeća. Orwellova 1984. antiutopijski je i politički roman dok je Životinjska farma alegorijski roman. Napisani su 40-ih godina 20. stoljeća. U 1984. autor predviđa politički i društveni sustav superdržave Oceanije i cijeloga svijeta istoimene godine, u djelu Životinjska farma predočuje ljudski svjetonazor današnjice kroz alegorične elemente (životinje su glavni likovi u djelu). Farenheit 451 Raya Bradburyja roman je znanstvene fantastike objavljen 1951. o savršenom društvu 25-og stoljeća u kojem nema mjesta za znanje. Gospodar muha roman je iz 1954. godine, a napisao ga je William Golding. Roman aludira kako idealno društvo ne postoji niti u dječjem svijetu. Sluškinjina priča distopijski je roman kanadske književnice Margarete Atwood, objavljen 1985. godine, a tema je diskriminacija i iskorištavanje žena radi ciljeva zapovjednika i njihovih obitelji. Znakovito je da su nastali oko ili nakon 2. svjetskog rata te povijesno-političkih previranja koja su obilježila 20. st.

Ratni odjeci - bijeg u distopiju

Sva djela sadrže distopijske, odnosno antiutopijske te fikcijske elemente, a budući da su napisana u predratnom i postratnom dobu, vrlo su pesimistična i proročanska. Ponajviše prikazuju društvo koje se dijeli na one "veće", odnosno one koji imaju moć i koji mogu upravljati nad onim "manjim" . Iako prikazuju i predviđaju život u budućnosti, - Farenheit 451 (25. stoljeće.), Divni novi svijet (26. stoljeće.), Sluškinjina priča (bliska budućnost) te 1984. , (1984. - budućnost s obzirom kada je napisan (1949.) ali i djela kao što su Životinjska farma i Gospodar muha koji govore o društvenom i političkom sustavu i ljudskom mentalnom sklopu u današnje vrijeme, kritički prikazuju društvo. U svakom je djelu pobunjeni protagonist koji se ne slaže s društvenim sustavom, poput Winstona Smitha u 1984., Offred u djelu Sluškinjina priča, zatim Guya Montaga u Farenheitu 451 te Bernarda Marxa u romanu Divni novi svijet ili pak skupine protagonista koji se međusobno bore za vlast kao što je to u djelu Gospodar muha skupina djece izgubljena na pustom otoku u borbi za prevlast te životinje i ljudi u djelu Životinjska farma. I u 1984. i u Farenheitu 451 politički sustavi zabranjuju čitanje knjiga, pisanje ili bilo kakvo prisjećanje povijesti, zbog čega su i izbrisali cijelu povijest te je svaki dan stvaraju i mijenjaju u svoju korist. Vidljiva je i predanost brojevima kao naglasku na tehnologiji - 1984. kao godina nakon nuklearnog rata i 451 kao temperatura spaljivanja gdje vatra kao element ima funkciju uništavanja.

Iako sva djela prikazuju politički sustav gdje moć ima "veći" stalež , ipak se razlikuju po zakonima, npr. u djelu 1984. izrazito je zabranjeno imati spolne odnose te biti sretan u smislu da je neka osoba sretna u vezi uz drugu osobu, dok se u djelu Divni novi svijet ti isti odnosi potiču i moćnicima je cilj da ljudi budu sretni (ali na umjetan način - uzimajući drogu Somu). U oba djela normalni ljudski osjećaji poput ljubavi i obitelji svedeni su na nenormalno, čudno i zabranjeno. U Životinjskoj farmi likovi su životinje, alegorija koja prikazuje društvo, isprva Staljina, a danas primjenjiva na većinu političkih sustava. Iako se na prvi tren roman Sluškinjina priča razlikuje od drugih u tome što su protagonistice potlačene žene, odnosno niži stalež kojima vladaju muškarci, dok u drugim djelima društvom upravljaju bogati i oni koji imaju utjecaja, a u potlačen stalež ulaze i muškarci i žene, znakovito je da su distopijska društva polarizirana na vlast i ovladane.

Opasno je - misliti

Iako su znanstveno-fantastična i fikcijska, djela su aktualan prikaz današnjice. Već Gospodar muha i Životinjska farma, naizgled jednostavni, preko likova djece i životinja pokazuju ljudski način razmišljanja i borbu za utjecaj, moć i vlast manipulacijom. Premda su se žene izborile za ženska prava, iako tek od 19. stoljeća, i danas imaju ta prava, još se uvijek spotičemo o rodnu neravnopravnost i, a upravo to naglašava roman Sluškinjina priča. - činjenicu da u 21.st. civilizacije i globalizacije postoje društva koja tretiraju ženu kao ropkinju i predmet. Zajednički nazivnik je totalitaristički sustav gdje vladajući nadziru niže slojeve društva u svim njihovim područjima života. Na primjer, u romanu 1984. Partija kontrolira svaki potez njihovih državljana i zabranjuje mnogo . Veliki Brat apsolutni je i nedodirljivi lider koji sve vidi i ne preispituju se njegove odluke, Također, u djelu Farenheit 451 vladajući ne dopuštaju čitanje knjiga jer knjige donose znanje, a znanje je opasno. Razmišljati je opasno. Čovjek koji misli svojom glavom - opasan je.

Totalitarizam egzistira u nekim dijelovima svijeta i danas. No, suprotno Farenheitu 451, u današnje je vrijeme vrlo važno čitati knjige jer je znanje prijeko potrebno u životu i suočavanju s njegovim problemima. Znanje je moć. S druge strane, u djelu Divni novi svijet bijeg od razmišljanja nudi uzimanje droge Soma kako bi ljudi bili sretniji dok su ovce na Farmi izmanipulirane i bleje ono što im Napoleon naredi, kada im naredi i kako im naredi, a magarac Benjamin, svjestan svega što se događa oko njega šuti jer gleda svoja posla.

Živimo li distopiju?

 I, doista, nismo li danas svjedoci da ljudi koji su pod stresom, u depresiji ili im je jednostavno dosadno uzimaju razne vrste droga kako bi se na neko vrijeme udaljili od svakodnevice, stimulirali da drže korak sa nehumanim zahtjevima uspjeha ili pronašli "umjetni raj"? Naravno, fiktivni politički i društveni sustavi koji sve nadziru i onemogućavaju ili sužavaju ljudsku slobodu totalna su suprotnost današnjem vremenu. Ljudi 21. st. imaju pravo izražavanja i slobodu govora te je mogu podijeliti sa svim ljudima na svijetu putem društvenih mreža i medija. Ova rečenica bila bi dobar početak novog distopijskog romana. Ili istinitog? Ako je moguće odrediti genetske kombinacije izgleda budućeg djeteta, ako nas 5G mreže, sateliti i teorije zavjere prate sa svih strana, ako politika još uvijek ne služi narodu, droga je na svakom koraku, 2021. žene još uvijek manje vrijede, a cijeli Svijet je stao pred nevidljivim virusom, nije li vrijeme da se zapitamo živimo li distopiju?